Amerikanci 3. novembra 2026. izlaze na međuizbore (midterm elections) – glasanje koje se održava tačno na polovini predsedničkog mandata i odlučuje o novom sastavu Kongresa.
Bira se svih 435 poslanika Predstavničkog doma, čiji mandat traje dve godine i gde svaki izborni okrug daje po jednog predstavnika, kao i približno trećina od ukupno 100 senatora.
Demokrate i republikanci bore se za većinu u oba doma zasebno. Ishod ovih izbora diktira ko će donositi zakone, odlučivati o državnom budžetu i nadzirati rad Bele kuće.
Iako Tramp ostaje predsednik bez obzira na ishod, ovi izbori su presudni jer po američkom Ustavu predsednik bez odobrenja Kongresa ne može da donese nijedan zakon. Rezultati će odrediti da li će moći da nesmetano sprovodi svoje odluke ili će naići na žestok otpor.
O međuizborima u Americi za naš portal govore Jovan Filipović iz Republikanske i Goran Davidovac iz Demokratske stranke.
Jovan Filipović je preduzetnik i osnivač kompanije FIBLUS, koji se 2023. godine uključio u politički život Sjedinjenih Američkih Država kroz programe stručne obuke na Institutu za liderstvo (Leadership Institute), sa fokusom na politički marketing i organizovanje kampanja.

Njegovo političko delovanje usmereno je na ključne principe konzervativne politike: slobodno tržište i preduzetništvo, ograničenu i efikasnu državnu upravu, snažnu nacionalnu odbranu i očuvanje tradicionalnih porodičnih vrednosti.
Jovan je aktivan i u okviru Republikanske stranke u okrugu Lejk, u saveznoj državi Indijani, gde učestvuje u radu lokalnog odbora, jačanju stranačke infrastrukture, mobilizaciji birača i promociji politika usmerenih na razvoj lokalne zajednice i privrede.
Goran Davidovac je istaknuti član srpsko-američke dijaspore i politički strateg iz Čikaga (Ilinois). Već više od tri decenije aktivno učestvuje u životu srpske i balkanske zajednice kroz medije, radio i angažman u lokalnim udruženjima.

U svom političkom radu zalaže se za ekonomski razvoj, podršku preduzetništvu, bezbednost građana, odgovornost institucija i očuvanje kulturnog identiteta. U zajednici ga često vide kao most koji povezuje starije i mlađe generacije američkih Srba.
Kao aktivan član lokalnog odbora Demokratske stranke, angažovan je i u širim političkim krugovima, gde radi na kreiranju izbornih strategija, odnosima s javnošću, sklapanju političkih saveza i animiranju birača na terenu.
Posebno je posvećen osnaživanju mladih, boljem položaju srpske zajednice u društvu i njenom aktivnijem uključivanju u politički život Sjedinjenih Država.
1. Troškovi života su trenutno najvažnija tema za glasače. Kako vaša stranka objašnjava visoke cene hrane, goriva, stanovanja i zdravstvenog osiguranja, i šta konkretno nudi da bi ih smanjila?
Jovan Filipović (Republikanska partija)
Mislim da je najvažnije da razumemo kako običan čovek danas živi. Kada neko radi puno radno vreme, plaća račune i izdržava porodicu, a na kraju meseca mu ostaje sve manje novca, onda znamo da postoji ozbiljan problem. To nije samo statistika, već svakodnevni život miliona Amerikanaca.
Iz mog ugla, jedan od ključnih problema jesu prevelika državna potrošnja, regulatorna opterećenja i politike koje povećavaju troškove proizvodnje i poslovanja. Kada država dugoročno troši više nego što može održivo da finansira, to može da doprinese inflatornim pritiscima i rastu javnog duga. Ipak, na cene utiču i drugi faktori, od energetskog tržišta i globalnih lanaca snabdevanja do ponude i tražnje za stanovima.
Zato verujem u konkretna rešenja, odgovorniju fiskalnu politiku, niže i jednostavnije poreze, manje nepotrebne birokratije, veću domaću proizvodnju energije i stvaranje uslova za izgradnju većeg broja pristupačnih stanova. U zdravstvu nam je potrebno više konkurencije, transparentnije cene i manje administrativnih prepreka.
Kao preduzetnik, znam koliko je važno da ljudi imaju priliku da pokrenu posao, zaposle druge i stvore nešto sopstvenim radom. Kada malim porodičnim preduzećima olakšamo poslovanje, stvaramo prostor za nova radna mesta i bolje plate. Ne verujem da je rešenje u tome da država upravlja svakim aspektom ekonomije. Verujem da treba da stvori poštene uslove, a da ljudima ostavi više slobode da odlučuju o sopstvenom novcu i budućnosti.
Goran Davidovac (Demokratska partija)
Verujem da su troškovi života jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavaju američke porodice. Do inflacije je došlo iz više razloga — pre svega zbog posledica pandemije, rasta cena energenata u svetu i poteza naše ekonomske politike. Za sve to nije kriva samo jedna stranka.
Iz mog ugla, fokus treba da bude na praktičnim rešenjima: da se obezbedi jeftinije stanovanje povećanjem ponude stanova na tržištu, da se smanje cene zdravstvene zaštite i lekova na recept, da se obezbede ciljane poreske olakšice za porodice koje žive od svog rada i da se pomogne malim preduzećima da opstanu na tržištu.
Istovremeno, moramo odgovorno da upravljamo budžetom. Ulaganja države moraju imati merljive rezultate i ne može se svaki problem rešiti jednostavnim upumpavanjem još više novca.
Na kraju krajeva, merilo ekonomskog uspeha jeste to da li porodice mogu sebi da priušte hranu, stan i lečenje, i da im pritom ostane novca na kraju meseca.
2. Mnoge ankete pokazuju da je podrška predsedniku Trampu pala. Kako vi to vidite i šta je, po vašem mišljenju, glavni razlog?
Jovan Filipović (Republikanska partija)
Kada je reč o anketama i izbornim prognozama, mislim da treba biti oprezan. Na primer, FiveThirtyEight je na sam dan predsedničkih izbora 2016. godine procenjivao šanse Hilari Klinton za pobedu na 71,4 odsto. Ipak, Donald Tramp je pobedio na izborima. To pokazuje da nijedna prognoza nije garancija izbornog ishoda. Istovremeno, važno je razlikovati ankete koje mere raspoloženje birača od modela koji procenjuju verovatnoću pobede.
Kada je reč o današnjem raspoloženju birača, verujem da su ekonomska neizvesnost i troškovi života među najvažnijim faktorima. Ljudi ne glasaju samo na osnovu parola i velikih obećanja. Na kraju meseca gledaju da li mogu da plate namirnice, da li imaju siguran posao i da li veruju da zemlja ide u dobrom pravcu.
Lično, podržavam mnoge principe koje Republikanska stranka zastupa, ekonomsku slobodu, ograničenu vlast, nacionalnu bezbednost i pravo ljudi da svojim radom izgrade bolji život. Ali podrška stranci ne znači da moramo da opravdavamo svaku njenu odluku.
Mislim da je najveći izazov za republikanske kandidate da pokažu da njihova politika donosi opipljive rezultate. Ljudima nisu potrebne samo poruke o tome šta je bilo pogrešno u prošlosti. Potreban im je plan za budućnost i političari koji su spremni da preuzmu odgovornost za ono što rade.
Goran Davidovac (Demokratska partija)
Smatram da pad podrške predsedniku Trampu pokazuje da postoji sve veći jaz između njegovih predizbornih obećanja i stvarnosti koju mnogi Amerikanci svakodnevno žive. Glasači su očekivali niže troškove života, veću ekonomsku sigurnost i odlučno vođstvo. Kada političari ta očekivanja iznevere, nezadovoljstvo raste, posebno među ljudima koji su za njih glasali.
3. Kako procenjujete šanse da vaša stranka ima većinu u Predstavničkom domu i Senatu posle ovih izbora?
Jovan Filipović (Republikanska partija)
Očekujem neizvesne izbore i mislim da ne treba unapred proglašavati pobednika. Na izborni rezultat uticaće pre svega izlaznost birača, ekonomska situacija, kvalitet samih kandidata u pojedinačnim državama i izbornim okruzima, ali svakako i popularnost predsednika.
Posebno je važno razumeti da birači ne glasaju uvek isto na predsedničkim i kongresnim izborima. Neko može da podržava predsednika, a da ipak bude nezadovoljan svojim kongresmenom. Drugi mogu da budu republikanci, ali da očekuju više od stranke za koju glasaju.
Verujem da će sposobnost kandidata da ponude konkretna rešenja za ekonomiju, bezbednost i odgovorno trošenje javnog novca biti važan faktor. Značajni su i dobra organizacija na terenu, disciplina u kampanji i razumevanje problema lokalnih zajednica.
Ako Republikanska stranka zadrži većinu, to bi joj dalo veći prostor da sprovodi svoj zakonodavni program. Ali većina sama po sebi nije garancija dobrih rezultata. Važno je šta će ta većina uraditi i da li će građani osetiti poboljšanje u svakodnevnom životu.
Goran Davidovac (Demokratska partija)
Verujem da međuizbori 2026. godine pružaju demokratama priliku da povrate kontrolu nad Kongresom, pre svega nad Predstavničkim domom, dok će borba za Senat biti znatno neizvesnija.
Ishod će u velikoj meri zavisiti od toga, kao što sam već pomenuo, da li će birači verovati da trenutna vlast donosi rezultate u privredi, kontroli troškova života i pitanjima koja direktno utiču na njihovu svakodnevicu.
Moramo da ponudimo rešenja i pokažemo da smo spremni da odgovorno vodimo zemlju. Verujem da naš fokus treba da bude na pridobijanju poverenja neopredeljenih birača i razočaranih građana, tako što ćemo isticati pristupačnije cene, fiskalnu odgovornost i konkretne rezultate, umesto produbljivanja stranačkih podela.
Glasači traže rukovodstvo koje rešava njihove probleme, a ne samo promenu onih koji su na vlasti.
4. Imigraciona politika je i dalje važna tema. Kako vaša stranka gleda na trenutnu situaciju na granici i unutrašnju imigracionu politiku? Šta bi se promenilo ako vaša stranka dobije većinu u Kongresu, naročito kada je reč o kontroli granice i deportacijama? Kako to može da utiče na Srbe koji su ovde bez dokumenata?
Jovan Filipović (Republikanska partija)
Verujem da svaka ozbiljna država mora da zna ko ulazi na njenu teritoriju i pod kojim uslovima. Kontrola granica nije pitanje neprijateljstva prema strancima, već pitanje vladavine prava, nacionalne bezbednosti i poverenja građana u institucije.
Amerika je nastala i razvijala se zahvaljujući ljudima koji su dolazili iz različitih delova sveta. Imigranti su dali ogroman doprinos američkoj privredi, nauci, kulturi i preduzetništvu. Zato mislim da je moguće istovremeno podržavati legalnu imigraciju i zahtevati da se zakoni poštuju.
Republikanci uglavnom zagovaraju strožu kontrolu granice i doslednije sprovođenje imigracionih zakona. Ako bi zadržali većinu u Kongresu, mogli bi da pokušaju da obezbede dodatna sredstva za graničnu bezbednost, ojačaju kapacitete nadležnih službi i izmene određene delove imigracionog zakonodavstva. Ipak, konkretne promene zavisile bi od usvojenih zakona, izvršnih odluka i sudskih postupaka.
Kada je reč o Srbima koji žive u Americi bez regulisanog statusa, želim da budem jasan, moj stav je da Amerika treba da ima jasne i sprovodive zakone, ali i funkcionalan, pravedan i predvidiv sistem legalne imigracije. Ljudima koji žele da rade, osnivaju porodice i doprinose društvu potrebni su jasni zakonski putevi. Snaga Amerike je i u tome što ume da spoji vladavinu prava sa šansom za novi početak.
Goran Davidovac (Demokratska partija)
Smatram da nam je potreban pravedan imigracioni sistem i politika koja garantuje sigurnost svih građana, uz poštovanje vladavine prava.
Podržavam oštriju borbu protiv trgovine ljudima i trebalo bi da prioritet bude proterivanje lica koja stvarno ugrožavaju javnu bezbednost. Istovremeno, zakonske mere moraju se sprovoditi pravično, humano i uz odgovarajuću pravnu zaštitu.
Ukoliko demokrate osvoje većinu u Kongresu, očekujem napore da se reformiše rad imigracionih službi, efikasnije uredi procedura za dobijanje azila i pronađe zakonski okvir za stanovnike koji godinama žive tu bez regulisanog statusa. Međutim, demokratska većina ne bi automatski obustavila deportacije niti omogućila legalan status svima koji ovde borave bez dokumenata.
Srbima koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama bez regulisanog statusa savetujem: ne paničite, ali nemojte ni pretpostavljati da ste sigurni od deportacije. Ako vi ili neko od članova vaše porodice ima neregulisan boravišni status, ako vam je istekla viza, ako ste dobili poziv za imigracioni sud ili imate rešenje o deportaciji, obratite se STRUČNOM advokatu za imigraciono pravo da pregleda vaš konkretan slučaj. Raspitajte se da li ostvarujete pravo na olakšice preko porodice, azila ili nekog drugog zakona.
Čuvajte kopije svojih imigracionih dokumenata i svih sudskih rešenja, saznajte koja su vaša zakonska prava i NIPOŠTO se ne oslanjajte na obećanja nelicenciranih savetnika ili bilo koga ko tvrdi da vam može garantovati legalan status. Zapamtite, svaki slučaj je drugačiji.
Na kraju, potrebna nam je imigraciona politika koja poštuje zakon, štiti dostojanstvo ljudi, i obezbeđuje realni zakonski okvir, kad god je to izvodljivo.
5. Šta bi uspeh Vaše stranke na ovim izborima mogao da znači za odnose Amerike i Srbije?
Jovan Filipović (Republikanska partija)
Verujem da su se odnosi Sjedinjenih Država i Srbije tokom poslednjih deset godina značajno unapredili i da danas postoji prostor za još snažnije partnerstvo. Smatram da je politika Donalda Trampa, naročito njegov pristup međunarodnim odnosima kroz pragmatizam, ekonomsku saradnju i direktan dijalog, doprinela otvaranju novih mogućnosti. Važnu ulogu u tom procesu imali su i diplomatski napori i angažman rukovodstva Srbije, koji su doprineli razvoju odnosa sa Vašingtonom.
Postoje i konkretni pokazatelji tog razvoja. U septembru 2024. godine SAD i Srbija potpisale su sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energetike, otvarajući prostor za nove investicije i učešće američkih kompanija u energetskim projektima. U julu 2026. godine održana je prva runda američko-srpskog strateškog dijaloga. Tom prilikom potpisani su i memorandumi o akademskoj razmeni u okviru programa „Fulbrajt“ i o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj bezbednosti. To su konkretni koraci ka institucionalnoj i dugoročnoj saradnji dve zemlje.
Ukoliko Republikanska stranka ostvari uspeh na izborima, to bi moglo da obezbedi dodatnu političku podršku nastavku ovog pravca i otvori prostor za nove sporazume u oblastima od zajedničkog interesa. Tu vidim mogućnosti za američke investicije u energetiku i infrastrukturu, saradnju u visokim tehnologijama, razvoj trgovine, kao i jačanje bezbednosne i diplomatske saradnje. Naravno, konkretni rezultati zavisiće od prioriteta američke administracije, Kongresa i pregovora između dve zemlje.
Smatram da spoljnu politiku treba posmatrati i kroz pitanje konkretne koristi za američke građane. Kada američka kompanija dobije novi ugovor, kada se poveća izvoz, kada se otvore radna mesta i kada Sjedinjene Države razvijaju stabilna partnerstva sa zemljama koje imaju značajan regionalni položaj, onda to predstavlja opipljivu korist za američku privredu i nacionalne interese.
Goran Davidovac (Demokratska partija)
Moj najiskreniji odgovor na ovo pitanje jeste – jednostavno ne znam.
Kao što svi znamo, predsednici iz redova Demokratske stranke vodili su politiku koju mnogi Srbi smatraju razornom pre svega kada je reč o bombardovanju 1999. godine i priznavanju Kosova. Ti nezaceljeni ožiljci kod nekih nikada neće zarasti. Vreme ipak ne briše sećanja.
Jedna stvar je ipak jasna, Demokratska stranka je potpuno sigurna u snagu koju srpska zajednica ima na biralištima, naročito u poslednjih desetak godina u Ohaju, Pensilvaniji, Viskonsinu i Mičigenu. Izlaznost birača srpskog porekla je porasla i oni na kraju mogu biti odlučujući faktor u svakoj tesnoj izbornoj trci. Samo u Ilinoisu danas ima više Amerikanaca srpskog porekla aktivno uključenih u politički život nego što ih je bilo u prethodnih 30 godina. To je samo po sebi veliki uspeh za srpsku zajednicu.
6. Za koga bi Srbi trebalo da glasaju na ovim izborima i zašto?
Jovan Filipović (Republikanska partija)
Moj lični stav je da bi birači koji veruju u slobodno preduzetništvo, ograničenu vlast, ličnu odgovornost, bezbednost i tradicionalne vrednosti trebalo ozbiljno da razmotre kandidate Republikanske stranke. To su principi koje podržavam i zbog kojih sam se uključio u politički život u okrugu Lejk, u Indijani.
Kao preduzetnik, verujem da ljudima treba dati priliku da svojim radom stvore bolji život, bez nepotrebnih prepreka i prekomernog mešanja države. Verujem i da država ima obavezu da štiti bezbednost svojih građana, sprovodi zakone i obezbedi jednaka pravila za sve.
Ipak, mislim da je važno da svaki čovek samostalno razmisli o tome šta mu je najvažnije i da pogleda šta konkretni kandidati zaista nude. Ne treba glasati samo zato što neko nosi republikansku ili demokratsku oznaku. Treba gledati karakter kandidata, njegove rezultate, integritet i spremnost da služi ljudima koji su mu ukazali poverenje.
Voleo bih da se naša zajednica više uključuje u američki javni život, da prati šta se dešava u svojim gradovima i okruzima, da razgovara sa izabranim predstavnicima i da izlazi na izbore. Naša snaga nije samo u broju ljudi koje imamo, već i u tome koliko smo organizovani, koliko smo spremni da preuzmemo odgovornost i koliko doprinosimo društvu u kome živimo.
Goran Davidovac (Demokratska partija)
Moj stav je jednostavan: glasajte za onoga ko će po vašem mišljenju najbolje raditi u interesu naroda, štititi naše slobode, jačati naše zajednice i obezbediti bolju budućnost generacijama koje dolaze.
To što ste demokrata ne znači da morate slepo podržavati svaki potez svoje stranke, baš kao što ni biti republikanac ne znači da treba da prihvatate svaki stav Republikanske stranke.
Ne treba da se vodimo samo time kojoj stranci pripadamo, niti da slepo slušamo poznate političare i njihovu predizbornu retoriku. Gledajmo šta je kandidat do sada uradio, kakav je čovek, kakav program nudi i koliko mu je zaista stalo do ljudi koje predstavlja.
Foto: Privatna arhiva, ChatGPT