Da li će venčanja u Srbiji biti onlajn
Umesto da digitalizacija dolazi isključivo „odozgo“, država prvi put pokušava da prioritete definiše na osnovu zahteva građana i privrede. Inicijativa „Ti predloži – mi digitalizujemo“, koju je pokrenula Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, ima za cilj da identifikuje upravo one administrativne procedure koje najviše troše vreme, novac i resurse.
Već u prvim danima prikupljeno je više od 200 predloga. Među njima su i ideje koje do sada nisu bile uobičajene u domaćem sistemu – poput mogućnosti da se venčanja obavljaju onlajn. Iako takva rešenja postoje u pojedinim delovima sveta, u Srbiji su za sada tek na nivou predloga građana.
Od upisa u vrtić do digitalnih diploma
Prema rečima direktora Kancelarije Mihajla Jovanovića, najveći broj predloga odnosi se na usluge koje direktno utiču na svakodnevni život. To su, pre svega, onlajn upisi dece u vrtiće, predškolske ustanove i škole, kao i pojednostavljen pristup dokumentima kao što su izvodi iz matičnih knjiga, uverenja o državljanstvu ili prebivalištu.
Posebno se izdvaja zahtev za digitalizacijom diploma i procedura koje prate njihovu upotrebu. Trenutno, građani i dalje moraju da fizički nose diplome kod notara radi overe, što predstavlja jedan od najčešće navođenih primera neefikasnosti sistema.
Iako je deo javne uprave već digitalizovan – uključujući e-fakture, e-bolovanje i e-arhive – značajan broj procedura i dalje zavisi od papirne dokumentacije.
Privreda između digitalnog i papirnog sistema
U poslovanju je digitalizacija otišla dalje nego u segmentu usluga za građane. Kompanije već koriste elektronske fakture, otpremnice i sistem za komunikaciju sa Republičkim fondom zdravstvenog osiguranja.
Međutim, ni tu proces nije završen. Poslodavci i dalje moraju da dostavljaju određena dokumenta u papirnoj formi – poput aneksa ugovora, potvrda o godišnjem odmoru ili rešenja o zapošljavanju.
Digitalizacija kao ekonomski i ekološki projekat
Jovanović ukazuje da digitalizacija nije samo pitanje efikasnosti, već i resursa. Smanjenje upotrebe papira ima direktan uticaj na troškove poslovanja, ali i na životnu sredinu.
Ovaj pristup je u skladu sa konceptom „zelene uprave“, koji povezuje digitalnu transformaciju sa održivim razvojem.
Cilj: društvo bez papira do 2030. godine
U okviru šire strategije „Srbija 2030“, planira se da digitalna infrastruktura bude dodatno ojačana. Pored postojećeg data centra u Beogradu, najavljena je izgradnja novog centra u Kragujevcu, kao i razvoj kapaciteta u Nišu i Novom Sadu.
Institucionalni cilj je jasan – u narednim godinama izgraditi sistem u kome će većina administrativnih procedura biti u potpunosti digitalna.
Ipak, ostaje pitanje granice digitalizacije. Dok su usluge poput e-upisa ili digitalnih dokumenata očekivan korak, predlozi kao što su onlajn venčanja pokazuju da građani ponekad idu korak dalje od trenutnih institucionalnih planova.
Izvor: RTS Foto: Veštačka inteligencija